Koji je najbolji način za tretiranje mulja u kanalizaciji?
Autor: Shirley
Datum objave: 8. februar 2023
E-mail:Shirley@juntaiplastic.com
Table OfSadržaj
1. Šta kažete na definiranje mulja?
2. Da li znate klasifikaciju mulja?
● Klasifikacija prema izvoru: Mulj se može široko klasifikovati u tri kategorije.
● Prema sastavu i prirodi mulja: mulj se može podijeliti na organski i neorganski mulj.
● Mulj se može podijeliti u četiri kategorije prema načinu tretmana efluenta ili procesu kojim se mulj odvaja od efluenta.
● Mulj se može podijeliti u pet kategorija prema različitim fazama njegove proizvodnje.
3. Reći ćemo vam kako treba pravilno zbrinuti mulj
● Četiri principa tretmana mulja su:
4. Problemi svake vrste mulja
● Svaka vrsta mulja ima svoje jedinstvene izazove i potencijalne probleme. Neki od najčešćih problema uključuju.
Šta kažete na definiranje mulja?
Mulj je polučvrsti otpadni materijal koji nastaje tokom tretmana otpadnih voda ili drugih tokova organskog otpada. Sastoji se od mješavine čvrstih tvari, uključujući neorganske čestice i organske tvari, koje su uklonjene iz toka otpada. Sastav mulja može varirati ovisno o korištenom procesu obrade i izvoru otpada, ali općenito sadrži visoke razine organske tvari i može emitovati neugodne mirise ako se njime ne upravlja pravilno. Mulj je nusproizvod prečišćavanja otpadnih voda i mora se zbrinuti na odgovarajući način kako bi se smanjio njegov utjecaj na okoliš.
Napravljen je nakon odvajanja od otpadnih voda pomoću tjelesnih tehnika i viskozna je tvar između tekućine i čvrste tvari, s pažnjom na suspendirane čvrste tvari od 1 posto do 10 posto, i prekomjeran sadržaj materijala prirodnog oslanjanja u čvrstim muljevima, koji se bez napora truli i smrdljivi. Mulj je derivat otpadnih voda putem fizičkih, hemijskih, fizičko-hemijskih i organskih procesa. To je izuzetno složena heterogena građa koja se sastoji od prirodnih ostataka, bakterija, neorganskih čestica, koloida i tako dalje.
Da li znate klasifikaciju mulja?
Klasifikacija prema izvoru: Mulj se može široko klasificirati u tri kategorije.
① Mulj iz vodosnabdijevanja (mulj nastao prečišćavanjem sirove vode, kao što su vodena postrojenja)
② Mulj iz kućne kanalizacije
③ Mulj industrijskih otpadnih voda.
Prema sastavu i prirodi mulja: mulj se može podijeliti na organski mulj i neorganski mulj.
①Organski mulj, koji se prvenstveno sastoji od organske materije i hidrofilan, uključuje mulj iz domaćinstva i miješani kanalizacijski mulj.
②Neorganski mulj, koji se uglavnom sastoji od neorganskih materijala (često se naziva sediment) i obično je hidrofoban, obuhvata sedimente iz šljunčanih komora za obradu napojne vode i određene industrijske otpadne vode koje se podvrgavaju fizičkom i hemijskom tretmanu.
Mulj se može podijeliti u četiri kategorije prema načinu obrade efluenta ili postupku kojim se mulj odvaja od efluenta.
①Primarni mulj:
Primarni mulj: Primarni mulj je vrsta mulja za tretman otpadnih voda koji nastaje iz faze primarne sedimentacije u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda. Sastoji se od čvrstih tvari koje se talože, uključujući ljudski otpad i otpad od hrane, koje se uklanjaju iz sirove otpadne vode. Primarni mulj mora proći daljnju obradu prije nego što se može bezbedno odložiti ili koristiti u korisne svrhe.
②Rezidualni aktivni mulj:
Rezidualni aktivni mulj odnosi se na preostale biološke čvrste tvari nakon aerobnog tretmana otpadnih voda u procesu aktivnog mulja. Ovaj mulj je mješavina mikroorganizama, organske tvari i neorganske tvari i sadrži hranjive tvari važne za kontinuirani tretman otpadnih voda. Preostali aktivni mulj se mora tretirati ili odlagati na odgovarajući način, jer može predstavljati rizik za zdravlje ljudi i okoliš ako se njime ne rukuje pravilno.
③ Humični mulj:
Humusni mulj je vrsta mulja koji nastaje preradom otpadnih voda bogatih huminom, kao što su tvornice papira ili procjedne vode sa deponija. Odlikuje se visokim sadržajem organske materije i visokim nivoom humusnih supstanci, koje su složena organska jedinjenja dobijena iz raspadajućih biljnih i životinjskih materija. Humusni mulj može biti izazovan za tretiranje i odlaganje, jer može sadržavati teške metale, patogene i druge zagađivače. Pravilno upravljanje i tretman humusnog mulja je važan kako bi se smanjio njegov potencijalni uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
④ Hemijski mulj:
Hemijski mulj je vrsta industrijskog otpada koji nastaje hemijskim procesima, kao što su oni koji se koriste u proizvodnji hemikalija, farmaceutskih i drugih proizvoda. Sastoji se od ostataka hemikalija, otpadnih proizvoda i nusproizvoda iz proizvodnog procesa. Hemijski mulj može sadržavati opasne materijale i zagađivače, tako da je pravilan tretman i odlaganje od suštinskog značaja kako bi se smanjio njegov potencijalni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Ovo može uključivati hemijsku stabilizaciju, očvršćavanje ili neutralizaciju prije odlaganja, u zavisnosti od specifičnih karakteristika mulja i propisa koji regulišu upravljanje njime.
Mulj se može podijeliti u pet kategorija prema različitim fazama njegove proizvodnje.
① Sirovi mulj:
Sirovi mulj se odnosi na neobrađeni ili minimalno obrađeni mulj otpadnih voda nastao primarnom sedimentacijom ili drugim početnim fazama tretmana otpadnih voda. Sirovi mulj sadrži visok nivo zagađivača, patogena i organske materije i mora se podvrgnuti daljem tretmanu pre nego što se može bezbedno odložiti ili koristiti u korisne svrhe. U zavisnosti od predviđene krajnje upotrebe, dodatni procesi tretmana kao što su digestija, odvodnjavanje ili termička obrada mogu biti neophodni da bi se ispunili regulatorni zahtevi i smanjili zdravstveni i ekološki rizici povezani sa sirovim muljem.
② Zgusnuti mulj:
Zgusnuti mulj se odnosi na mulj od tretmana otpadnih voda koji je prošao proces povećanja sadržaja čvrstih materija, čineći ga koncentrisanijim i lakšim za rukovanje. Ovo se postiže uklanjanjem vode iz mulja, bilo mehaničkim metodama odvodnjavanja kao što su centrifugiranje ili filtracija trakom, ili biološkim procesima kao što je digestija. Zgušnjavanje mulja smanjuje količinu mulja koji treba da se transportuje, tretira i odlaže, što ga čini ekonomičnom i ekološki prihvatljivom opcijom za upravljanje muljem. Nastali zgusnuti mulj se zatim može dalje tretirati ili odlagati, ovisno o specifičnim propisima i predviđenoj krajnjoj upotrebi.
③Probavljeni mulj:
Digestivni mulj je mulj od tretmana otpadnih voda koji je prošao anaerobnu ili aerobnu digestiju, biološki proces u kojem mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar i smanjuju volumen mulja. Cilj probave je smanjiti mirise, patogene i hlapljive organske spojeve u mulju, čineći ga sigurnijim i lakšim za rukovanje. Probavljeni mulj se također može stabilizirati, smanjujući njegov potencijal da nanese štetu okolišu ako se nepravilno odlaže. Dobiveni proizvod je stabilizirani, biološki stabilizirani mulj koji se može dalje tretirati, kao što je odvodnjavanje ili termička obrada, ili koristiti u korisne svrhe, kao što su gnojivo ili dopuna tla.
④Osušeni mulj:
Devodirani mulj se odnosi na mulj od tretmana otpadnih voda koji je prošao mehaničku ili fizičku obradu kako bi se uklonio višak vode, što rezultira koncentrisanijim proizvodom i lakšim za rukovanje. Cilj odvodnje je smanjiti količinu mulja koji se mora transportovati, tretirati i odlagati. Postoji nekoliko metoda za odvodnjavanje, uključujući centrifugiranje, trakastu filtraciju i vakuumsku filtraciju, od kojih svaka rezultira različitim nivoom sadržaja čvrstih tvari i konzistencije kolača. Osušeni mulj se zatim može dalje tretirati, kao što je termička obrada ili digestija, ili se može koristiti u korisne svrhe, kao što je gnojivo ili dopuna tla. Pravilno rukovanje i odlaganje isušenog mulja je od suštinskog značaja kako bi se smanjio potencijalni uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
⑤ Osušeni mulj:
Osušeni mulj se odnosi na mulj od tretmana otpadnih voda koji je prošao termičku obradu kako bi se uklonio višak vode, što rezultira koncentriranijim i čvrstim proizvodom. Cilj sušenja je da se smanji količina mulja koji treba transportovati, tretirati i odložiti, te stabilizirati mulj, smanjujući mogućnost pojave mirisa i patogena. Postoji nekoliko metoda sušenja mulja, uključujući sušenje raspršivanjem, brzo sušenje i sušenje u bubnju, od kojih svaka rezultira različitim konačnim proizvodom. Osušeni mulj se zatim može koristiti u korisne svrhe, kao što su gorivo ili đubrivo, ili se može odložiti na deponiju. Pravilno rukovanje i odlaganje osušenog mulja je od suštinskog značaja kako bi se smanjio potencijalni uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Reći ćemo vam kako treba pravilno zbrinuti mulj
Četiri principa tretmana mulja su:
1. Redukcija: smanjenje volumena mulja koji nastaje, na primjer, kroz procese prethodnog tretmana kao što je sedimentacija.
2.tabilizacija: sprečavanje propadanja mulja, na primjer, kontrolom pH i temperature, ili digestijom mulja.
3. Smanjenje patogena: smanjenje prisustva patogena u mulju, na primjer, termičkom obradom, hemijskom obradom ili varenjem.
4. Smanjenje volumena i mase: smanjenje volumena i mase mulja, na primjer, odvodnjavanjem, sušenjem ili kompostiranjem.
Cilj ovih principa je da se mulj učini sigurnijim, lakšim za rukovanje i manje štetnim za okoliš, uz minimiziranje troškova obrade i odlaganja. Učinkovito upravljanje muljem zahtijeva kombinaciju ovih principa koji će se primijeniti na mulj na odgovarajući i isplativ način, uzimajući u obzir lokalne propise i dostupne tehnologije.
Problemi svake vrste mulja
Svaka vrsta mulja ima svoje jedinstvene izazove i potencijalne probleme. Neki od najčešćih problema uključuju:
Primarni mulj:
●Visoki nivoi zagađivača, kao što su teški metali, patogeni i organski zagađivači.
●Poteškoće u upravljanju velikom količinom stvorenog mulja, posebno u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda velikog protoka.
●Poteškoće u postizanju efikasnog tretmana i odlaganja mulja zbog visokog sadržaja čvrstih materija i loših svojstava odvodnje.
Sekundarni mulj:
●Visoki nivoi organske materije, koji mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu ako se njima ne upravlja na pravi način.
●Rizik od ponovnog rasta patogena i mogućnost pojave neprijatnih mirisa.
●Poteškoće u upravljanju velikom količinom stvorenog mulja, posebno u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda velikog protoka.
tercijarni mulj:
●Potreba za dodatnim tretmanom za uklanjanje zagađivača i patogena, što može povećati troškove i složenost upravljanja muljem.
●Rizik od ponovnog rasta patogena i mogućnost pojave neprijatnih mirisa.
anaerobni mulj:
●Potreba za specijalizovanom opremom i uslovima za održavanje anaerobnih uslova, što može povećati troškove i složenost upravljanja muljem.
●Poteškoće u kontroli pH i temperature, što može uticati na efikasnost procesa tretmana.
●Proizvodnja biogasa, koji može predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu ako se njime ne upravlja pravilno.
Probavljeni mulj:
●Potreba za specijalizovanom opremom i uslovima za održavanje anaerobnih uslova, što može povećati troškove i složenost upravljanja muljem.
● Poteškoće u kontroli pH i temperature, što može uticati na efikasnost procesa tretmana.
● Potencijal za pojavu neprijatnih mirisa i oslobađanje gasova staklene bašte, kao što je metan, ako se njime ne upravlja pravilno.
Važno je procijeniti specifične izazove i rizike povezane sa svakom vrstom mulja kako bi se razvila učinkovita strategija upravljanja muljem koja zadovoljava potrebe lokalne zajednice i okoliša.